U vrtiću Kutak deo svakodnevnog obaveznog programa rada sa decom sprovodi se kroz tri osnovne aktivnosti, a to su: likovna, fizička i muzička aktivnost.

S tim što starija i predskolska grupa u sklopu osnovnog programa imaju i engleski jezik.

Likovna aktivnost

Kao i ostale naučne discipline zauzima veoma značajno mesto u dečijoj psihologiji i podsticanje dece ka maštovitosti i razvijanju divergencije i prikazivanju svog ličnog života, kako u emocionalnom, tako i u psihološkom smislu.

Deca od veoma ranog detinjstva pokazuju sklonost ka crtanju i umetničkom izražavanju. Zato je veoma važno podstaci takvu ideologiju u ostvarivanju umetničkih stvaralaštva. Veoma je važno podsticati dete dok je još u početnoj fazi likovnog izražavanja da vrlo umetnički i vrlo pedagoški prihvati likovno izražavanje kao sastavni deo ličnosti.

Emocionalna struktura (afektivna), predstavlja veoma važnu osobinu unutrašnjeg stanja dečije individualnosti. Uticaj dečijeg raspoloženja se itekako reflektuje na dečije izražavanje u umetničkom smislu.

Dete doživljava razne emocije: veselo, žalosno, egzaltirano, razdraženo, uzbuđeno, potišteno, nezadovoljno…
Sva ova raspoloženja su normalna jer nastaju kao proizvod određenih situacija. Ukoliko se dete likovno izražava najverovatnije će svoje raspoloženje preneti na likovni rad.

U slobodnom crtanju dete uvek iznosi ono što ga emocionalno najviše privlači ili odbija.

Ono što ga privlači stavlja u prednji plan, crteže oboji svetlim bojama, a ono prema čemu oseća antipatiju obično boji tamnim bojama.

Ako njegovi radovi pokazuju borbu, uvek pobeđuju oni prema kojim oseća simpatiju.

Implusivna, energična deca crtaju smelo, dok plašljiva povlače tanke, nesigurne crte, uokviruju crtež ili ga nacrtaju u uglu papira.

Fizička aktivnost

Danas svako drugo dete ima problema sa lokomotornim sistemom (deformiteti kičmenog stuba, grudnog koša, prekomerne težine i ravna stopala), što je posledica pasivnog načina života.

Neaktivnost sa sobom povlači i niz drugih problema, kao što je problem sa koncentracijom, gubitkom samopouzdanja…

Deformiteti kičmenog stuba:

1. Kifoza – je često povezana sa naglim rastom deteta, kao i nepravilnim sedenjem dece, koja imaju slabe trbušne mišiće.

2. Skolioza – je najčešći i najteži deformitet. Nije lako uočljiva i zato je neophodna redovna kontrola.

3. Lordoza – je češća pojava deformiteta kod gojazne dece.  Glavni uzroci gojaznosti su: Premalo kretanja, brza hrana, pasivan način života.

Gojaznost kod dece može loše uticati na razvoj motorike, slabljenja muskulature i celokupnog lokomotornog aparata, kao i slabljenja funkcionalnih i imunoloskih sposobnosti organizma.

Ravna stopala – deformitet stopala, koji nastaje usled fizičke neaktivnosti, gojaznosti, mada često može biti i nasledni faktor.

U vrtiću Kutak kao deo osnovnog programa je obavezna svakodnevna fizička aktivnost.

Pored svakodnevne fizičke aktivnosti, sastavni deo programa su korektivne vežbe gde se upravo stavlja akcenat na deformitete kičme i stopala.
Dva puta nedeljno u Kutak dolazi prof. fizičkog vaspitanja koji na veoma efikasan i stručan način sprovodi određene vežbe za gore navedene deformitete.

Muzička aktivnost

Muzika ima ogroman značaj za razvoj deteta. Razvijanjem muzičke sposobnosti, kod njega se uvećava niz posebnih sposobnosti, od kojih će imati puno koristi kako u detinjstvu, tako i kasnije tokom zivota.

Sluh, vid, verbalno izražavanje, sposobnost čitanja, učenje stranih jezika, matematička i kreativna sposobnost, socijalna prilagođenost… samo su neke od sposobnosti koje muzičari izvanredno razvijaju.

Muzika u potpunosti angažuje mozak.

Obe hemisfere su aktivne kada dete uči da svira, što pospešuje mališanove intelektualne sposobnosti, naročito domen apstraktnog mišljenja.

Muzika ima sposobnost da uvežbava mozak za komlpeksnije razmišljanje, ono koje uključuje rešavanje nekog problema, rasuđivanje, analiziranje, uočavanje sličnosti i razlika.

Muzikom se podstiče kreativnost i mašta, mališani koji sviraju neki instrument razmišljaju bistrije i kritički.